Književnost

Književnost danas uglavnom znači grupa tekstova.Može se podijeliti prema naciji,filozofiji,dobu pisanja i drugim kategorijama pisanja.Umjetnička književnost ima 3 osnovne grupe:drama,poezija i proza.

Nacije i narodi mogu imati svoju književnost, kao i fizolofije, i historijska doba. Primjeri nacionalne književnosti su židovski Talmud i grčka Odiseja i Ilijada.

Razna historijska doba su imala vrlo raličite vrste književnosti. Rana književnost je često bila vjerska, dok je romantična književnost postala popularna u srednjem vijeku (Šekspirov "Romeo i Julija" na primjer). Doba prosvijetljenja u historiji nam je ipak ostavilo mnoge primjere nacionalističke i filozofske književnosti. Književnost dvadesetog vijeka je obično zahtjevala psihološki uvid u razvoj likova (J.D. Selinđerov "Lovac u žitu" je odličan primjer ovoga).

Književnost, termin nastao od riječi knjiga, predstavlja prijevod strane riječi literatura i njen je najbliži sinonim. Termin literatura potiče iz latinskog jezika od riječi littera – slovo, nastao prevođenjem grčke riječi sa istim značenjem γραμματικη (τεχνη) od γραμμα – slovo.

Termin književnost upotrebljen u užem značenju označava umjetničku književnost (beletristika, lijepa književnost). Upotrebljen u širem značenju, termin književnost odnosi se i na djela nastala u procesu proučavanja književnosti, odnosno obuhvata i tekstove koji pripadaju književnoj kritici, književnoj historiji i teoriji književnosti, koje zajedno sa metodologijom proučavanja književnosti konstituišu nauku o književnosti