Modernizam

Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u literaturi, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju. U tom značenju pojam je preuzet iz francuskog jezika. U njemačkoj literaturi se koristio termin moderna. Pored toga ovaj izraz se koristio za označiti i naturalizam, dekadencu, impresionizam, simbolizam, futurizam, dadaizam, ekspresionizam, neoromantizam, nadrealizam, egzistencijalizam. Modernizam je književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća. U modernizmu se javljaju nove literarne težnje. Uzroci su zasićenje dotadašnjom književnošču (realizam i naturalizam) i pojava novih ideoloških i filozofskih struja, odnosno razmišljanja. Utemeljitelj je Henri Bergson koji tvrdi da "nesvjesno" u čovjeku uzrok svih pojava.

Sredinom 19. stoljeća u evropskim književnostima posebice u proznoj produkciji, realizam je vrlo čvrsto ušao u sve pore umjetničkog stvaranja.

Pojmovi modernoga, modernizma, moderniteta u književnohistorijskom  opticaju su još mnogo prije od sredine 19. st. Već tokom 17. i 18. st., generacijski sukobi među književnim poetikama nazivali su se sukobima starih i novih, klasičnih i modernih. Modernisti 19. st., međutim, svoje temelje crpe na romantičkim počecima književnosti. Njihovo je osnovni motiv  stvaranje oslobođene književnosti, nove, moderne književnosti koja će odgovarati potrebama suvremenog čovjeka.